Twitter

subota, 23. srpnja 2016.

Intervju s Danijelom Markovićem, predsjednikom UG Modrac (Za Dnevni Avaz)

Intervju za Dnevni Avaz radila: Edina Mujkić

 1. Dugi niz godina Jezero Modrac je bio svojevrsna turistička atrakcija i prepoznatljivo odredište za brojne strance i turiste. S pravom se može reći da je ono bilo i "lukavačko more". Koliko je Modrac danas zadržao svoj postratni sjaj i da li još uvijek mami turiste u ovaj kraj?

Fotografirao: Nermin Agić
 Iskreno, stanje na jezeru je katastrofalno i nikako ili veoma malo liči na onaj biser kakvog smo imali. Nama koji smo tu rođeni, odrasli i provodili djetinjstvo na jezeru je ono i dalje lijepo jer se lijepe stvari i uspomene teško zaboravljaju, ali činjenica je da je stanje katastrofalno. Osobno sam dovodio svoje prijatelje drugih gradova BiH, čak i neke koji su odrasli u inostranstvu i nisu imali prilike susretati se s jezerom. Veoma su razočarani stanjem samog jezera i obale. Turista je sve manje, mada dođu neki koje se bave biciklizmom. Za jednu biciklijadu kojeg je organizirao Bike Tour Lukavac 2014. godine, došlo je nekoliko biciklista iz europskih zemalja i mislim da su prenijeli pozitivne utiske svojim sugrađanima. Mnogi dolaze kao turisti zbog objekata ili zbivanja koje se organiziraju oko jezera.


 2. Da li se i danas mještani kupaju u jezeru ili češće odlaze u druge gradove?

 Rijetki su oni koji se kupaju u jezeru koliko znam. Prošle godine sam vidio 2-3 kupača s kiseljačke strane jezera, za ostala mjesta nisam siguran.


 3. Po vašem mišljenju, šta je to što je unazadilo turizam u ovom mjestu?

Fotografirao: Muamer Selimović
 Iako bih mogao reći da je industrija prva koja je unazadila mjesto, ipak ću reći da su na prvom mjestu građani. Industrija zagađuje vodu, to je činjenica i u to nema sumnje, ali za enormne količine smeća koje voda donosi i ostavlja, isključivi krivac je stanovništvo. Opasno je hodati po plaži od silnog stakla, metala, nemetala i ne znam čega više. To se najviše primjeti kad su velike suše i kada se jezero povuče. (Pogledajte ostatak albuma ovdje)





 4. Modračko jezero je bilo domaćin mnogim sportskim i muzičkim manifestacijama. Da li se i danas organizuju slične godišnje manifestacije?

Poljice-x.com
 Što se tiče sportova na vodi, osim takmičenja u ribolovu, čini mi se da se ništa više ne organizira. Prošle godine je udruga mladih „Poljice“ organiziralo odbojku na pijesku na novosagrađenom terenu. Mislim da je to odlično odrađen posao, kako za radove na terenu, tako i za organizaciju samog turnira. Mnogi bi rekli da je to mala stvar, ali od nečega se mora početi i svaka pozitivna stvar i bilo kakvo zbivanje je samo plus za jezero.
(Pogledajte prošlogodišnji album ovdje)



 5. Čini mi se da je 2009. godine bio i pomor ribe u jezeru Modrac i rijeci Turiji, a zbog konstantnih zagađenja fabrika iz okoline pa i rudnika koji tu ispuštaju otrovne tvari. Kakvo je trenutno stanje sa zagađenjem i da li se jezero uspjelo u potpunosti "oporaviti" nakon toga?

Fotografirao: Edin Mujkić
 Upravu ste što se tiče pomora riba, bilo ih je nekoliko, godina se ne sjećam. I tu ću navesti primjer stanovništva, iako oni nisu direktni krivci nego država koja ne odvaja novac kako bi se napravili odvodni sustavi u svim općinama koje gravitiraju oko jezera. Čini mi se da je općina Živinice završila cjelokupni odvodni sustav u gradu i šire ili tek treba završiti, ali je bivši načelnik uradio ogroman posao što se tiče smanjenja zagađenja Spreče, Gostelje i jezera Modrac. Trenutni problem su rudnici u Đurđeviku i RMU „Banovići“. Provedena je studija i količini ugljene prašine koja se nalazi na dnu jezera Modrac i brojke su frapantne. Preko 15 miliona kubnih metara ugljene prašine se nalazi na dnu što je smanjilo zapreminu jezera za 25%. Moram spomenuti i rijeku Turiju koja mnogo trpi od strane RMU „Banovići“. Također moram spomenuti veliku borbu gosp. Jakuba Mahovkića koji se nije držao po strani i koji je prvi javno ustao protiv zagađenja. Jedan duži period nije bilo zagađenja, čak se i rak vratio u rijeku, mladi su se svakodnevno kupali, zbilja prelijepo je bilo na rijeci Turiji, a prije neki dan je opet ispuštena jalovina. Nadamo se da će se i država aktivno uključiti u saniranje štete koju je i ona direktno prouzročila jezeru Modrac svojom pasivnošću i neradom.


 6. Možete li napraviti paralelu između perioda kada je jezero bilo u svom punom sjaju, odnosno 90tih godina i danas?

 Teško da se ikakva paralela može napraviti. Zamislite samo situaciju da se možete napiti vode iz jezera. Mislim direktno jer danas se voda iz jezera koristi za vodosnadbjevanje određenog dijela Tuzle. Nažalost, ta voda nije za uporabu, a prisiljeni smo koristiti ju. Mislim da svatko tko zna kakvo je stanje bilo nekada, da danas može samo zaplakati.



 7. Koliko jezero danas znači mještanima okolnih mjesta, Poljica, Modraca i dr?


Fotografirao: Elvir Čajić
 Tim mjestima jezero ipak znači mnogo više, nego recimo Kiseljaku koji je imao veći turistički potencijal od mnogih mjesta. U razgovoru sa starijima, rečeno mi je da je dnevno dolazilo i do 20 000 ljudi samo na Kiseljak. Uzimajući u obzir da je obala Modraca veća od obale Neuma, onda možemo zamisliti koliko je bilo ljudi na cijelom jezeru. Poljice, Modrac, Prokosovići su mjesta koja koliko-toliko čuvaju svoju obalu i jezero barem od smeća, dok je to s kiseljačke strane skoro nezamislivo. Ovo je pouzdana informacije jer i sam dolazim iz tog mjesta. Iako je sramno, moram priznati da je tako.



 8. Na FB imate vašu stranicu "Očuvajmo i spasimo jezero Modrac". Koji je osnovni cilj i misija udruženja i imate li podršku u svom radu od lokalnih vlasti?

 Stranica 28.4.2016. slavo 6 godina postojanja. Mogu slobodno reći da se u tom periodu pokrenulo mnogo stvari, odnosno da se o jezeru počelo govoriti više i glasnije. Tomu su  internet, kao i društvene mreže pridonijele veliki značaj. Mi kao udruga možemo učiniti nešto simbolično.  Imali smo priliku čistiti obalu jezera kao neformalna skupina građana, prije osnutka udruge. Danas očistimo, sutra padne kiše i voda donese još veće količine smeća na obalu. To je Sizifov posao, tako da smo odustali od toga, jer ne želimo trošiti novac građana BiH, a ne postići ništa. Od lokalnih vlasti nismo tražili podršku jer njihovo ponašanje prema jezeru prije osnutka udruge dovoljno govori koliko ima je stalo do njega. Glavni cilj je skrenuti pažnju na glavne probleme zbog kojih je jezero u stanju kakvom jeste i njih riješiti. Ukoliko probleme ne rješavamo u korijenu, uvijek će doći novi i teško bi se došlo do cilja. Ovom prilikom Vam se zahvaljujem na interesiranju za ovu temu kao i medijskom prostoru koje dajete jezeru Modrac.



Rado bismo čuli Vaše mišljenje!