Konoplja je biljka koja je
poznata oko 28 000 godina i može se koristiti u mnoge svrhe – u prehrani,
medicini, građevini, kao gorivo i sl. Od konoplje se može dobiti preko 50 000
različitih artikala.
PIŠE: Danijel Marković
Konoplja je poznata od
davnina. U Češkoj Republici pronađeno je glineno posuđe s ukrasom koji je
otisak užeta od konoplje. To je posuđe staro 26 000 godina. Kinezi su od
konoplje proizvodili papir, a u medicini su je koristili 2800 godina prije
Krista. 200 godina poslije Krista, Kinezi su bezbolno operisali i amputirali uz
pomoć konopljine smole i vina kao anestetika.
Od konoplje su se također
pravila užad, jedra, odjeća, knjige. Čak je i američka deklaracija o
neovisnosti pisana na papiru od konoplje, a danas je tamo zabranjena. Konoplja
ne onečišćuje Zemlju i nije kao plastika koja je u upotrebi. Valovi na obale
mora i oceana talože plastične boce i kante koje tu ostaju godinama. Predmeti
od konoplje su biorazgradivi i samim tim su prihvatljivi za okolicu.
Odjeća od konoplje je skoro
neuništiva. Levi Strauss je u 19. stoljeću prve trašerice sa zakovicama šivao
od konoplje. Prije nekoliko godina, kauboji su u preriji pronašli stari par
traperica. Kad su ih očistili od zemlje i dalje su imale oblik hlača, premda su
stare više od 100 godina. Utvrdili su da su to jedne od prvih traperica Levi
Straussod konoplje i prodane su na aukciji za $150 000.
Konoplja čisti tlo od
otrova. Korijen ide duboko i raspadanjem hrani tlo za druge kulture. Kao izvor
hrane konoplja je nevjerojatna. Jedna ženska biljka proizvodi golemu količinu
sjemena. Sjeme konoplje sadržava omega-3 i omega-6, sve što je potrebno za
zdrav život. Danas vlada glad u svijetu, a posebno u predjelima s teškom
klimom. Konoplja uspjeva i u takvim klimama i jedno je od rješenja za glad u
svijetu. Još jedan od aspekta konoplje je da spriječava eroziju tla jer njeno
korijenje prodire duboko u tlo.
Konoplja je bila
nezaobilazna biljka u 17. i 18. Stoljeću. Svaki je poljodjelac u Sjevernoj
Americi morao saditi konoplju. Bilo je protuzakonito ne saditi ju. Danas ju
nitko ne sadi jer to zakon zabranjuje.
Nekad se u poljodjelstvu kao
mjerna jedinica rabila ral. Jedan ral je 208 stopa puta 208 stopa (cca
60mx60m).Na jednoj rali s nasadom konoplje moglo se proizvesti oko 1800 litara
etanola. Osim toga, sjeme biljaka – premda je šteta da gori jer je dobra hrana –
mogla se prešanjem iskoristiti kao gorivo za dizelske motore. Kažu da se
suvremenim načinom prerade s pomoću enzima na jednoj rali zemlje može
proizvesti 6 800 litara goriva. Za automobil vam je za cijelu godinu potrebno 1
800 litara, a oko 3 800 litara dovoljno je za grijanje i toplu vodu. Znači,
možete proizvesti dovoljno da energetski budete neovisni.
Neke vrste konoplje rastu i
po 3-4 metra godišnje i po tom se ne mogu mjeriti ni s jednom drugom biljkom. Uzmimo
u obzir da stablu treba 40 godina da izraste. Da na jednoj rali umjesto stabala
posadimo konoplju, proizveli bismo više celuloze za papir nego sadeći stabla.
Osim toga, stvorila bi se radna mjesta. Industrijska konoplja može postojati
bilo gdje u svijetu. Možemo proizvoditi automobile, avione, brodove.. Za
trećinu je lakša od čelika, a deset puta čvršća.
Od konoplje se dobija
izvrsna plastika. Svi plastični predmeti koje rabimo mogli bi se praviti od
konoplje. Među svim biljkama, konoplja ima najviše celuloze, oko 77%. Zato je
odličan izvor energije.
Henry Ford je 1941. godine predstavio
automobil od konoplje. Manje poznato je kako je maljem udarao po karoseriji i
nije ju mogao razbiti. Nije ju čak mogao ni udubiti. Danas se vozimo u
automobilima koji hrđaju. Konoplja ne hrđa. Trebali bismo automobile od
konoplje. Bili bi sigurniji i trajniji. Automobil izrađen od čelika teži oko 1
300 kg, dok bi automobil iste veličine izrađen od konoplje težio oko 900 kg.
U beton se, dok je u tekućem
stanju, miješa šljunak radi čvrstine. U Češkoj Republici su pokušali umiješati
suhe komadiće konoplje umjesto šljunka i dobili beton boljih izolacijskih
svojstava. Uporaba konoplje kao materijala za gradnju nema granice. Može se
rabiti kao drvni materijal. Od konoplje možete napraviti sve: stol i stolice, automobile,
kuće...
Farmaceutska industrija se u
uporabu konoplje kao lijeka uplela tek polovicom 19. stoljeća. Cijelu je
povijest konoplja bila poznata kao naljekovitija biljka. Staroperzijska knjiga
Vendidad, nastala 700 godina prije Krista, navodi naljekovitije biljke tada
poznate čovjeku. Na prvom mjestu je indijska konoplja. Ljekovitost te biljke
nije tajna. Kroz cijelu se povijest rabila kao lijek. Nekoć su ljekarnici iz
raznih biljaka izrađivali ljekovita ulja i prodavali ih kao lijek za razne
bolesti. Sigurno se radilo i ulje od konoplje jer se znalo za njezinu
ljekovitost. Farmaceutska industrija poznaje lijek za rak već barem 150 godina.
Današnji farmaceutski divovi do prije 100 godina prodavali su lijekove kojima
je osnova konoplja, ali nijedan nije prodavao ulje indijske konoplje, nego
tinkture u kojima je ulje razblaženo alkoholom. Tvrta ER Lilley je 1880. kao lijek
za bol prodavala tablete hašiša. Biljka se ne može zaštiti patentom. Biljka je
svugdje slobodno rasla, nije bila zabranjena zakonom.
Farmaceutske su se tvrtke
bojale što će se dogoditi kad poljodjelci shvate da sami mogu proizvesti ulje
od konoplje. Tvrtke bi ostale bez posla. Tako su oko 1880. počeli proizvoditi
kemikalije jer se to može patentirati.
Početkom 20. stoljeća na
scenu dolaze Rockfeller i Randolf Hearts. Žuto novinarstvo je konoplju
proglasilo ubojicom mladeži. Rockfeller je 1906. osnovao medicinsku zakladu sa
svojim bogatim prijateljima.
Tada su postojale dvije
vrste medicine:
- Empirijska – koja se zasnivala na biljkama i imala najviše korisnika
- Alopatska – zasnovana na kemikalijama.
Takvi tada nisu dobro
poslovali, no Rockfellerova se zaklada odlučila za alopatski pristup, a
empirijski je zabranjen. Kemikalije su prodavali ljudima u obliku lijekova. Od
tada ljudi piju kemikalije vjerujući da će ih one izliječiti. Kemija i otrov
neće nikog izliječiti. Oni štete organizmu. Prirodni biljni lijekovi i
empirijska medicina, a konoplja je kraljica tih lijekova, nisu smjeli biti
zabranjeni zakonom.
Zbog mnogih zaprašivanja,
pčele ugibaju i nestaju. Čovjek bi se morao zbog toga zabrinuti. No konoplja i
tu ima prednost. Postoje muške i ženske biljke. Kad se na muškoj biljci otvore
prašnici, pčele nisu potrebne jer pelud nosi vjetar i ženska će biljka biti
oplođena. I ako ne bude pčela, ako zasadimo konoplju, neće biti gladi.
